Kriptovaluta 3. generacije Bez provizija po transkaciji, Neograničena skalabilnost, Trenutačne transakcije
IOTA

Za početak, preporučujemo da pogledate ovaj video kako biste bolje shvatili daljnji tekst:

Što su kriptovalute?

Kriptovalute su valute koje nemaju fizički (papirnati ili kovani) oblik, nego je cijela novčana zaliha te valute je isključivo u digitalnom obliku. To nije drastično drugačije u donosu na trenutne valute koje trenutno koristimo (euro, kuna, dolar itd.). Primjera radi, u optjecaju jest 63.8 milijardi kuna od čega jest samo 3.5% (2.3 mlrd.) u obliku papirnatih novčanica i kovanog novca. Ostatak kuna (96.5%) je u digitalnom obliku - iznosi na bankovnim računima, obveznicama itd.

Da biste volje shvatili o čemu se ovdje radi, moramo prvo razjasniti par stvari. Svaka kriptovlauta ima nekoliko karakteristika:

  1. To je digitalna valuta bez fizičkog novca
  2. Decentralizirana je - nema centralnu banku koja izdaje (tiska) novac
  3. Sva plaćanja se odvijaju između pošiljatelja i primatelja, nema potrebe za bankarskim uslugama prijenosa novca
  4. Sigurnost i potvrđivanje transkacija se odvija na temelju matematičkih funkcija koje za kriptiranje koje obrađuju računala samih korisnika

Koji je smisao kriptovaluta?

Prva kriptovaluta jest osmišljena teoretski u znanstvenom radu 2008. godine - Bitcoin. Objavljen je svega par tjedana nakon izbijanja financijske krize. Identitet autora tog znanstvenog rada, koji se potpisao sa "Satoshi Nakamoto", je nepoznat. Bitcoin mreža u praksi počinje sa radom u siječnju 2009. godine.
Bitcoin je postao zanimljiv ljudima jer se njime uklonio najveći problem postojećeg financijskog sustava - centralna banka. Centralna banka odlučuje o količni novaca u optjecaju, te prilagođava taj iznos ovisno o trenutnom stanju tržišta. Nju kontrolira vlada države. Kada država doživljava pad BDP-a (bruto domaći proizvod) i ne može namaknuti prihode iz drugih izvora, dolazi do inflacije.
Kada dođe do visokih stopa inflacije, one su najčešće prouzročene političkom odlukom u situacijama u kojima država ne može namaknuti prihode iz drugih izvora pa se odlučuje na "tiskanje novca".

Novčanica od 2 milijuna dinara - poznat primjer inflacije

Kriptovalute uklanjaju glavnu manu financijskog sustava - čovjeka. Ljudi su oni koji narušavaju sustav, bilo to zbog korupcije, krađe, pohlepe. Vaš novac na bankovnom računu nije Vaš, on je u vlasništvu banke. Tako ukoliko banka propadne (ili vlast odluči zamrznuti Vaša sredstva uslijed krize - primjer Cipra), Vi ne možete doći do svog novca.
Jedini "najsigurni novac" je onaj koji imate kod sebe ("u čarapi").

Priča o kriptovalutama

Vratimo se na priču o Bitcoinu. Bitcoin, te općenito pojam kriptovaluta, je postao izrazito prilačan ljudima jer im nudi potpunu sigurnost nad njihovim računom. Kriptovaluta je decentralizirana, svatko u mreži računala ima zapisane sve transkacije od prve do zadnje. Ne postoji banka ili organizacija koja bi vodila računa o tim podacima. Svaki račun je pod kriptiranim imenom, svaka transakcija je zapisana na svakom računalu u mreži i to nitko ne može promijeniti.

Otkad se Bitcoin pojavio, pojavilo se još puno kriptovaluta. Budući da su sve one otvoreni kod - svatko može kreirati "svoju" kriptovalutu. Zato ih i ima 830. 95% njih su apsolutno bezvrijedne te nas ne zanimaju.
Bitcoin je kriptovaluta koja počiva na tehnologiji blockchain i to je tzv. kriptovaluta 1. generacije.
Etherium je kriptovaluta koja je nadogradila blockchain tehnologiju sa "smart contracts" (hrv. pametni ugovori) i smatra se kriptvalutom 2. generacije.

IOTA počiva no potpuno novoj jedinstvenoj tehnologiji, a zove se Tangle (hrv. mreža) te se smatra kriptovalutom 3. generacije.